Alotau II Agrimen – Abrusimol lain PNG

Agrimen Alotau II (long hia) i no soim gutpela lukluk long bihain taim bilong PNG. Alotau II i abrusim ol meri PNG, ol lain long bus insait long PNG, na tu i bagarapim lukluk bilong bisnis bilong PNG.

Alotau II i no mekim gut long ol meri PNG olsem , “ikonomik pawa bilong ol meri” i kamap namba 89 insait long list long “90 praioriti”, na tu em i kamap ananit long “PNG Imigresin na Kastam Sevis”.

Na tu, insait long dispela Agrimen Alotau II i nogat tok olgeta long “sosol pawa bilong ol meri”, olsem lukluk insait long paitim meri na kilim ol lain ol i kolim sangumah. Alotau II tu i abrusim olgeta “politiks pawa bilong ol meri”. PNG parlamen i gat 111 MP,  olgeta ol man tasol, olsem pepa bilong ol, Alotau II, i save abrusim ol meri PNG.

Alotau II em i abrusim planti manmeri PNG, olsem em i no toktok long agrikaltja – olsem 80% long ol manmeri PNG i wokim garden na kisim sampela mani long dispela wok.  Ripot i toktok long “e-agrikaltja” ( praioriti 80), na emi tok long mekim ol plentesin i kamap gen ( praioriti 15); dispel tupela i no inap long givim inap gutpela kaikai long ol lain PNG.  Planti wok i stap yet, long sait long prodiusim planti moa kaikai, na tu makim wanem ol plant na diwai bai i kamap gut long taim bilong drai na long taim bilong kol.

Na tu, expot maket insait long Asia-Pacific i wok long kamap bikpela hariap, na i gat planti niupela sans long expot ( bai yu ridim blog i toktok long vanila ) , tasol i luk olsem PNG i wok long abrusim ol dispela niupela sans long kam insait long bikpela IndoPacific maket.

Alotau II i makim praioriti namba 6 “kamapim gold bullion bank long  i stretim sot bilong exchange”: dispela tingting bai i mekim liklik long save bilong ol lokol bisnis na intenesonol investa.  Ol gold main insait long PNG, yupela lukaut nau! Dispela tingting i nogut – na tu dispel tingting em i longlong- na em bai i bagarapim konfidens. Na tu “bullion bank” i no inap stretim sot bilong foren exchange. Em bai i mekim ekses likwiditi insait long PNG ikonomi ( wanem maniol intrest reit i kalabusim insait long PNG)  i kamap bikpela  moa.

Insait long Agrimen, namba 4 i “gro i kamap long reveniu”!? Tex, em i tex tasol, na tu planti taim, tex em bai i bagarapim gro.  Mi klia olsem gavman i nidim moa reveniu long stretim fiskol mismanadgen ol i bin wokim, na tu long putim mani long ki eria long expenditja. Tasol  i no gutpela long soim tex olsem rot long ekonomik gro.

Alotau II i tok olsem, agrimen bai i kamapim gro long olgeta hap, “inklusiv long olgeta”; tasol i luk olsem ol disisin insait long Agrimen i nogat klia politik o ikonomik tingting long mekim dispela i kamap tru.  Long nau i gat planti polisi ol i save agenstim agrikaltja na smol bisnis na graun; insait long Alotau II i luk olsem ol dispela polisi bai i stap yet. Agrimen i not toktok long praivet-pablik wok wantaim.

Na tu insait long Agrimen i luk olsem i gat planti gavman eksin, tasol i nogat planti eksin long helpim praivet sekta wantaim sampela pro-maket polisi.

Gutpela hap insait long agrimen em i olsem Namba 1 em i Nesonol Populesin Polisi. PNG em i nidim planti wok long dispela hap. Tasol, riserch i sowim olsem, best rot long dispela “demogrefik transisin” em i olsem, givim pawa long ol meri -na ki long dispela , em i strongim agrikaltja.  Olsem, tingting em i gutpela, tasol Alotau II i no sapotim tupela bigpela rot – olsem sapotim ol meri na sapotim agrikaltja.

Narapela gutpela hap insait long Agrimen, em i , mekim edukesin i kamap beta moa – olsem gavman i bin lainim  gut olsem em mas wokim strongpela wok long dispel hap.

Long sait long helt, giaman toktok bilong “fri helt” i stap yet; na gavman stil em i giaman olsem K20m em bai inap long trutru wokim  fri helt long ol lain PNG, na tu olsem inap mani i stap wantaim gavman long em bai i givim long helt. Long taim bilong ileksin, Helt Minister i bin givim kontrakt long medikol saplai. Gutpela olsem Agrimen bai i lukluk insait long dispela kontrakt gen.

Gavman i bin katim badget bilong infrastraktja . Long 2017, badget bilong transpot K1,481m i go daun long K897m  – trutru katim long 52% bihain kauntim inflesin – lukim hia. Na tu badget 2017 i toktok long sampela narapela katim long 30% moa (dispela nius yumi bin ridim bifo long toksave long defisit). Kwestin bilong mi olsem, hau gavman bai i wokim longpela list bilong olgeta wok infrastrukta long taim badget i kamap liklik ( olsem Tresarai bin tok) ?

Agrimen i soim sampela senis insait long federal straktja bilong PNG. Wanpela bikpela senis i olsem proposol long nau reveniu bilong ol main bai i  60% i go long nesonol gavman, 30% i go long provinsol gavman, na 10% i go long ol papagraun. (Dispela i bilong oil na gas tu)  Mi laik askim: dispela senis mekim olsem Sir Julius Chan i kam insait long gavman – olsem rot long moa otonomi i kam long New Ireland wantaim bikpela Newcrest main?  Dispela senis tu em i bikpela samting long 2019 Bougainville referendum.

Mi soim olsem Agrimen i no lukautim gut pawa bilong ol meri PNG. Dispela tu i soim olsem aid program bilong Australia i no wokim gutpela wok tumas. Foren Minista bilong Australia, Julie Bishop, i bin tok olsem pawa bilong ol meri PNG em i nambawan praioriti bilong aid bilong Australia i kam long PNG.  Sampela lain insait long Australia Hai Kom, ol bai i traiim explein hau aid program trutru i no helpim gut givim moa pawa long ol meri PNG. (Alotau I tu i no bin tok long dispela, tasol em i bin tok long ol mama i dai long taim bilong karim pikinini) .

Tru, i gat planti program i stap, tasol wanpela gutpela test long skelim pawa bilong ol gender program bilong Australia, em i olsem , niupela gavman em i givim tingting long dispela program o nogat. Long sait long pawa bilong ol meri, i luk olsem nogat.

Em i gutpela long komperim Alotau II wantaim Alotau I (lukim long hia).  Long tingting bilong mi, Alotau i em i beta moa. Dispela Agrimen tu em i bin laik wokim planti olgeta samting tumas, tasol  em i bin makim olgeta taim long wokim beta moa, nae m i bin givim gutpela viu long bigpela piksa bilong PNG.  Insait long Alotau II, yumi luk beta ol challenges long sait long ekonomik, tasol i no luk olsem gavmani em klia long aksonim .

Charles Abel i bin promisim 110 De Plan; yumi bai i weitim na hopim olsem dispela plan bai i lukluk gut long ol chalendge  bilong PNG.

Dispela ol chalendge bilong PNG, na tu hau PNG i stap namel long ol neiba kantri,  dispela mi laik raitim long nekst atikol bilong mi.  Na tu bai mi raitim long tupela rot long divelopmen PNG i wok long lukim nau.

 

Timely, accurate, frank and fearless advice